Osteoporoza je bolest koja najčešće pogađa žensku populaciju, a koja znači promjenu gustine i kvaliteta kostiju, što posledično vodi do povreda i posledica po kosti koje nekad mogu biti veoma ozbiljne. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije – ako je koštana gustina izmjerena na aparatu koji se naziva osteodenzitometar, manja za 2,5 ili više standardnih devijacija u odnosu na prosječnu koštanu gustinu mladih osoba, radi se o osteoporozi.
Osteoporoza u prevodu znači „porozna kost ”.
– Gledano pod mikroskopom, zdrava kost je oblika pčelinjeg saća. Kada se pojavi osteoporoza, rupe i prostori u koštanom „saću” su mnogo veći nego kod zdravih kostiju. Osteoporotične kosti su izgubile gustinu i/ili masu i imaju abnormalnu strukturu tkiva. Pošto kostima opada gustina, one su slabe i lakše dolazi do njihovog preloma. Približno 10 procenata cjelokupne populacije ima osteoporozu, žene značajno češće. Podaci pokazuju da je osteoporoza prisutna kod svake druge žene i svakog osmog muškarca starijih od 50 godina. Procjenjuje se da će osteoporoza u narednim decenijama predstavljati jedan odključnih medicinskih i društveno-ekonomskih problema na koji se mora obratiti posebna pažnja – smatra Ivana Miketić, specijalista interne medicine u KCCG-u.
Postoji mnogo faktora rizika koji povećavaju šansu za dobijanje osteoporoze.
– Neke faktori rizika možemo kontrolisati, a to su ishrana. Premalo kalcijuma u ishrani može povećati šanse za dobijanje osteoporoze. Najnovija istraživanja pokazuju da još važniju ulogu igraju vitamini K2 i D3 koji su ključni u procesu iskorišćenja kalcijuma u organizmu. Neaktivnost tokom dužeg vremenskog perioda povećava šanse za razvoj osteoporoze. Kosti postaju i ostaju jače uz redovnu fizičku aktivnost. Kod osoba sa tjelesnom težinom ispod prosjeka, veće su šanse za razvoj osteoporoze.
Cigarete mogu značajno smanjiti količine kalcijuma u našem organizmu. Dodatno, žene koje puše, ranije prolaze kroz menopauzu u poređenju sa ženama koje ne puše, što takođe, povećava rizik od osteoporoze. Osobe koje konzumiraju alkohol imaju znatno veći rizik za dobijanje osteoporoze. Određeni ljekovi poput glukokortikoida mogu prouzrokovati gubitak koštane mase. Takođe, neki ljekovi protiv depresije i epilepsije, zatim ljekovi koji tretiraju endometriozu i karcinom materice mogu prouzrokovati nastanak osteoporoze – kaže intenista.
Miketić govori i o faktorima koje ne možemo kontrolisati.
– To je starost i pol. Šanse da dobijete osteoporozu se povećavaju sa godinama. Žene imaju manje koštane mase nego muškarci i izgube je brže od muškaraca zbog hormonskih promjena koje se dešavaju nakon menopauze. Tu je i porodična istorija. Ako imate bliskog člana porodice koji ima osteoporozu ili je imao neki prelom, takođe se povećava rizik od dobijanja osteoporoze. Optimalna ishrana za prevenciju ili tretman osteoporoze obuhvata unos adekvatnog broja kalorija, kao i kalcijuma i vitamina D, esencijalnih u održavanju odgovarajućeg formiranja i gustine kostiju. Stručnjaci ženama i muškarcima u predmenopauzi preporučuju unos najmanje 1000 mg kalcijuma dnevno. To podrazumijeva kalcijum u hrani i piću, plus suplemente. Žene u postmenopauzi koje ne koriste preparate estrogena treba da unose 1500 mg kalcijuma dnevno. Međutim, ne treba da unosite više od 2000 mg dnevno zbog mogućih nuspojava. Glavni izvori kalcijuma su mlijeko i mliječni proizvodi, kao što su jogurt ili tvrd sir, zatim zeleno povrće (spanać i brokoli). Suplementi kalcijuma (kalcijumkarbonat ili kalcijumcitrat) mogu da budu predloženi u slučaju kada kalcijum unesen ishranom nije dovoljan. Doze kalcijuma veće od 500 mg/dnevno treba da se unose u podijeljenim dozama (npr. jednom ujutru i jednom uveče).
Stručnjaci većini osoba preporučuju svakodnevan unos 800 internacionalnih jedinica (IU) vitamina D. Ova doza smanjuje gubitak kostiju i stopu fraktura kod starijih žena i muškaraca, pod uslovom da je unos kalcijuma odgovarajući. Proteinski suplementi se preporučuju nekim osobama kako bi se obezbijedio unos odgovarajuće količine proteina.
Pošto osteoporoza obično ne daje vidljive simptome dok ne dođe do preloma kosti, važno je porazgovarati sa doktorom na vrijeme. Ukoliko se procijeni da ste u riziku od dobijanja osteoporoze, možete uraditi test koji mjeri mineralnu gustinu kostiju i rano otkriva promjene koštane mase u cilju prevencije preloma i unapređenja zdravlja kostiju– kaže Miketić. Ona isrtiče da što se tiče terapije za osteoporozu medikamentozne, nju bi isključivo trebalo da indikuje ljekar, internista /internista–reumatolog, jer je širokog spektra, od „obične” nadoknade vitamina do hormonske i još složenije terapije.
– Bitno je javiti se ljekaru na vrijeme. Tada odraditi osteodenzitometriju kao i raditi redovne kontrole. Monitoring odnosno praćenje se preporučuje kako bi se pratio odgovor pacijenta na tretman osteoporoze. To može da obuhvati mjerenje mineralne gustine kostiju (DXA sken), ili laboratorijske testove koji indikuju koštani metabolizam – savjetuje Miketić.A.D.